Cipar: sve što morate znati
Treći po veličini otok u Mediteranu mjesto je gdje se prema legendi iz morske pjene rodila božica Afrodita. Može li biti bolja reklama za otok od rodnog mjesta božice ljepote? Smješten južno od Turske, u azijskom dijelu istočnog Mediterana Cipar je najtoplija država Europske unije pa osim što je idealno mjesto za ljetni godišnji odmor također je i izvrsna destinacija za zimsko sunce. Dodamo li tome prebogatu povijest koja seže od antičkih dana pa sve do danas, jasno je kako je Cipar mjesto koje morate posjetiti. Velik broj niskotarifnih zrakoplovnih linija čini posjetu Cipru lakšom nego ikad prije.
NAPOMENA: Otok Cipar de jure je jedna država prema međunarodnom pravu, Republika Cipar. De facto, otok je podijeljen na dvije države, sjeverni (točnije bi bilo reći sjeveroistočni) turski Cipar koji je međunarodno nepriznata država te južni (jugozapadni) Cipar koji je nezavisna, međunarodno priznata država s dominantno grčkom etničkom i lingvističkom skupinom.
Sadržaj
Ulazak u zemlju
Cipar je od 2004. godine dio Europske unije i ulazak u Cipar je prilično jednostavan: država slijedi politiku Europske unije i ulazak samo sa osobnom iskaznicom omogućen je svim državljanima EU. Ulazak u državu državljanima naših susjednih država (BiH, Srbija, Albanija i Sj. Makedonija) moguć je uz posjedovanje biometrijske putovnice.
Listu svih zemalja čiji građani mogu ući u Cipar bez vize možete pronaći OVDJE
Ono što je veoma važno, navedeno se odnosi na ulazak u teritorij republike Cipar (uobičajeno zrakoplovom preko zračnih luka Larnaka i Paphos, ali također i preko pomorskih luka Limassol, Paphos i dr.).
Ukoliko ulazite na otok preko Sjevernog Cipra, stvari postaju nešto složenije. Osim ako niste državljanin Sirije, Nigerije ili Armenije, u sjeverni Cipar možete ući samo sa putovnicom. Ipak ako odlučite nakon toga ići u Republiku Cipar mogli biste imati problema, ukoliko niste državljanin EU. Naime, Republika Cipar smatra ulazak preko Sjevernog Cipra ilegalnim ulaskom preko okupiranog teritorija i može vam zabraniti ulazak, izreći novčanu kaznu pa čak i dati zabranu ulaska u Europsku uniju na određeno razdoblje. S druge strane, ako ste državljanin EU, ulazak preko sjevernog Cipra se tolerira i ne podliježe sankcijama.
U praksi, velik broj putnika s ne-EU državljanstvom bez problema prelazi granicu sa sjevera na jug ako su prvi ulazak u državu imali na sjeveru, no postoje i pojedinci koji su imali problema.
Ako ulazite iz Republike Cipar u Sjeverni Cipar bez obzira na vaše državljanstvo nećete imati problema pri ulasku niti pri povratku. Iz perspektive Republike Cipar, vi zapravo ni niste izašli iz države.
Zvuči komplicirano? Idemo pojednostavniti:
| Prvi ulazak i smjer prelaska | Državljanstvo | Dopušteno / Nedopušteno | Napomena |
|---|---|---|---|
| R. Cipar - Sj. Cipar | Sve osim Nigerije, Sirije i Armenije | Da | Većina državljana može ući u Sjeverni Cipar s juga bez problema (viza na granici ili bez vize). |
| Sj. Cipar - R. Cipar | EU državljani | Da | EU građani mogu slobodno prelaziti natrag na jug (uz valjanu ispravu). |
| Sj. Cipar - R. Cipar | Državljani ostalih zemalja (non-EU) | Ne | Službeno nije dopušteno; u praksi često prolazi bez problema, ali postoji rizik od odbijanja ulaska ili komplikacija (Republika Cipar ne priznaje ulazak preko sjevera). |
| R. Cipar - Sj. Cipar - R. Cipar | Svi | Da | Moguć povratak na jug ako je ulazak u Cipar bio legalan preko juga (npr. aerodrom Larnaka/Paphos); EU građani bez problema, non-EU najčešće prolazi ako nema dužeg boravka na sjeveru. |
Najveći broj putnika ulazi u Cipar preko zračnih luka u Paphosu i Larnaci. Sjeverni Cipar ima zračnu luku Ercan koja se nalazi istočno od Nicosije, ali unatoč tome što je međunarodna zračna luka, radi političke situacije povezuje samo Tursku i Sj. Cipar pa je rijetko korištena od stranih turista.
Pretraži najpovoljnije letove do Cipra iz HrvatskeTijekom ljetnih mjeseci luka Limassol je povezana s Grčkom redovnom trajektnom linijom. Cjelogodišnju trajektnu liniju obavlja turski prijevoznik na sjevernom Cipru između luke Kirenija (Girne) i Tasucu u Turskoj. Tijekom ljeta također je povezana i luka Mersin i Antalya sa Kirenijom.
Prelazak granice između Republike Cipra i Sjevernog Cipra je jednostavan i relativno brz. Postoji sedam graničnih prijelaza (imajte na umu da se obje strane pretvaraju da druga strana ne postoji pa granični prijelazi neće biti označeni prometnim znakovima sve dok ne dođete do samog prijelaza) pri čemu je na nekima moguć prelazak pješice, na nekima samo vozilom a na nekima oboje. Ukoliko koristite iznajmljeno vozilo na sj. Cipru morat ćete platiti osiguranje (20 eura za tri dana, 35 eura mjesec dana). Imajte na umu da većina auto-kuća u R. Cipar formalno zabranjuje prelazak granice i ne pokriva bilo kakvu štetu ako do nje dođe na sjeveru.
Kultura i običaji
Zbog svog važnog strateškog položaja, Cipar je naseljen još od antičkih vremena. Povijest otoka turbulentna je, dinamična i često tragična, a uslijed napetosti koje su ostale kao posljedica statusa quo i podjele otoka, i danas je u mnogočemu nedorečena.
Kako bi se Cipar u potpunosti razumio, potrebno ga je promatrati kao prostor koji se sastoji od četiri različita entiteta:
- teritorija Republike Cipra (oko 61 % otoka), kolokvijalno nazivanog grčki Cipar zbog pretežito etnički i jezično grčkog stanovništva;
- teritorija međunarodno nepriznate države Sjeverni Cipar (oko 36 % otoka), kolokvijalno nazivanog turski Cipar zbog većinskog etnički i jezično turskog stanovništva i velikog broja doseljenika iz Turske (uz činjenicu da taj teritorij i dalje osigurava turska vojska te da je Turska jedina država koja ga priznaje);
- britanskih suverenih vojnih područja oko baza Akrotiri i Dhekelia (oko 3 % otoka), ostataka nekadašnje britanske kolonijalne vlasti koje Ujedinjeno Kraljevstvo (i NATO) koristi za nadzor istočnog Mediterana; te
- UN-ove tampon-zone razdvajanja, uskog koridora između nekada zaraćenih strana, koji na nekim mjestima iznosi tek nekoliko desetaka metara, a drugdje se proteže i do desetak kilometara (procjenjuje se da unutar tampon-zone živi oko 10 tisuća stanovnika).
Za prelazak iz jednog područja u drugo gotovo svugdje su potrebni osobni dokumenti i prolazak graničnih kontrola, izuzev teritorija britanskih baza koji je (osim samih vojnih objekata, strogo zatvorenih za javnost) otvoren za slobodan prolaz. Jedini znak da ste ušli na teritorij Ujedinjenog Kraljevstva često će biti iznenadna promjena vremena na mobitelu, ako vam je sat sinkroniziran putem GPS-a jer će se uređaj automatski prebaciti na britansko vrijeme.
Nepotrebno je spominjati da je otok duboko podijeljen u pogledu kulture, jezika, religije i politike još od 1974. godine i de facto podjele na dvije države. Sukladno tome, kultura i običaji posljednjih se pedesetak godina razvijaju odvojeno, pri čemu obje strane naglašavaju svoje grčko, odnosno tursko porijeklo, često se definirajući u opoziciji prema onoj drugoj. Drugim riječima, suvremeni grčki i turski ciparski identitet gradi se u skladu s Hobsbawmovom teorijom prema kojoj su mnogi aspekti nacionalnog identiteta konstruirani kako bi se stvorila jasna razlika u odnosu na druge. Zbog toga se često stječe dojam da je južni, grčki dio Cipra "grčkiji" od same Grčke, dok je sjeverni dio otoka "turskiji" od same Turske.
Ako se te razlike ostave po strani, svakodnevni život iznenađujuće je sličan. Ljudi su neobično ljubazni i susretljivi na obje strane, često vrlo glasni (strancima se obična komunikacija ponekad može doimati kao svađa), izrazito cijene tradicionalne vrijednosti i obitelj, a starije generacije prilično su religiozne. S druge strane, mlađe generacije s obje strane granice odrastaju u sličnom zapadnjačkom duhu i uglavnom dijele liberalne poglede svojih vršnjaka iz ostatka Europe.
Knjige i vodiči
Ciparska književnost razvijala se od antike do danas i iznjedrila je brojna izvrsna imena. Nažalost, jako malo toga je prevedeno na hrvatski jezik. Ciprija, ep koji potječe s kraja 7. stoljeća pr. Kr., predstavlja značajno antičko djelo nastalo na Cipru i vjerojatno je plod rada antičkog pjesnika Stasinusa. Ovaj ep zauzima važno mjesto među najranijim primjerima grčke i europske poezije općenito. Također, Cipar je kolijevka Stoicizma, filozofske škole koju je na Cipru osnovao Zenon.
Od novije ciparske književnosti na hrvatski jezik prevedena je tek kratka knjiga Eksperiment autorice Myrto Azina Chronidi koja u svojem djelu istražuje ciparske narodne i pravoslavne običaje, stvarajući tematski raznovrsno, u kojem tradiciju sukobljava sa snažnim erotskim nabojem suvremenog novog vala ciparske mladeži. Chronidi pokazuje vještinu pisanja kratkih formi, brzo stvarajući uvjerljive likove u ovoj proznoj kazališnoj predstavi, koja, unatoč svojoj brzini, oživljava sliku sunčane otočne ceste koja nas vodi prema moru, podsjećajući na doba kada je Afrodita rođena na ovom otoku.
Od vodiča, posebno je značajan Rough Guide koji redovito izdaje svoje vodiče o Cipru i ažurira ih. Lonely Planet već dugi niz godina nije ažurirao svoj vodič.
Umjetnost
Kao otok na kojem su se razvile neke od najranijih antičkih civilizacija, ali i prostor na kojem su stoljećima prisutni sukobi i interakcije različitih civilizacijskih strujanja, Cipar je pravi raj za ljubitelje povijesti i umjetnosti. Od brojnih samostana iz bizantskog i kasnijih razdoblja, preko antičkih ostataka grčkih i rimskih gradova, pa sve do jednog od najbolje očuvanih srednjovjekovnih fortifikacijskih sustava u Nikoziji, mogućnosti za kulturno-umjetničko istraživanje doista su nepregledne.
Kulturni utjecaji Grčke, Turske i drugih susjednih regija snažno su prisutni u suvremenoj ciparskoj umjetnosti, stvarajući jedinstvenu mješavinu stilova i tema. Galerije i umjetnički centri na Cipru pružaju platformu za predstavljanje domaćih umjetnika i promicanje umjetničke raznolikosti na ovom mediteranskom otoku.
Ciparska tradicionalna glazba odražava bogatu kulturnu baštinu otoka, stapajući elemente grčke, turske i arapske glazbe. Instrumenti poput laouta, tzourasa, violine i flaute često se koriste, a ritmovi poput kalamatianosa prate tradicionalne pjesme. Tsifteteli, glazba snažnog orijentalnog utjecaja, obično je ritmična i živahna. Tematski, tradicionalne pjesme najčešće obrađuju ljubav, prijateljstvo i svakodnevni život. Ove glazbene tradicije i danas su žive te se brižno čuvaju zahvaljujući folkloristima i izvođačima.
Jezik
Službeni jezik u Republici Cipar je grčki, dok je u Sjevernom Cipru službeni jezik turski. Iako se ciparski grčki i ciparski turski dijelom razlikuju od standardnih varijanti u matičnim državama, smatraju se istim jezicima, pa će govornici grčkog ili turskog bez većih poteškoća razumjeti lokalno stanovništvo.
Zahvaljujući činjenici da je Cipar početkom 20. stoljeća bio britanska kolonija, utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva prisutan je i danas. Ciprani se ponekad u šali opisuju kao narod s "kolektivnim štokholmskim sindromom", jer i dalje gaje snažnu privrženost prema bivšim kolonizatorima. Gotovo svi stanovnici otoka govore barem osnovni engleski jezik, a prometni znakovi često su ispisani na engleskom i lokalnom jeziku.
Zemljopis
Ostavimo li po strani političke podjele otoka, o kojima je ranije bilo riječi, Ciprom dominiraju dva planinska lanca koja se paralelno pružaju u smjeru istok-zapad. Viši planinski lanac Troodos prolazi središtem otoka, a njegov najviši vrh, Olimp (1.952 m n. v.), ujedno je i najviši vrh Cipra. Drugi planinski lanac, Kirenijske planine, proteže se uz sjevernu obalu otoka u duljini od oko 160 kilometara i nalazi se na području Sjevernog Cipra. Zahvaljujući ovom lancu, sjeverne obale izuzetno su strme jer se planine uzdižu neposredno iznad mora. Najviši vrh Kirenijskih planina je Kyparissovouno (Selvili), visok 1.024 m n. v. Između dva planinska lanca proteže se dolina Mesaoria, na čijem se području nalazi Nikozija te, na istočnoj obali, Famagusta, tradicionalno dva glavna urbana središta Cipra.
Obala otoka, izuzev sjevernog dijela pod Kirenijskim planinama, relativno je blaga i lako pristupačna, zbog čega obiluje plažama i zanimljivim priobalnim naseljima. Najrazvijeniji dio obale je južni pojas od rta Cape Greco, preko Larnace i Limassola, pa prema zapadu do Paphosa, kao i područje zaljeva Famaguste. Unatoč razvoju turizma, čak se i na tim dijelovima mogu pronaći područja netaknute prirode. S druge strane, poluotoci Akamas na sjeverozapadu i Karpas na sjeveroistoku gotovo su potpuno nenaseljeni te predstavljaju prave prirodne oaze s prekrasnim plažama i brojnim mogućnostima za aktivan odmor.
Klima
Klima na Cipru ima izražena mediteranska obilježja, s vrućim i suhim ljetima te blagim, kišovitijim zimama. Ljeta su uglavnom vrlo topla, s temperaturama koje često prelaze 30 C. Sunčani dani su gotovo pravilo, dok su oborine tijekom ljetnih mjeseci rijetke. Zime su blage, a prosječne temperature rijetko padaju ispod 10 C. Oborine su češće zimi, što doprinosi bujnijem zelenilu otoka. Oblaci se pritom najčešće zadržavaju oko planinskih masiva, pa su rubni dijelovi otoka - poput područja Cape Greca i Ayia Nape te poluotoka Karpas i Akamas, znatno sušniji.
Najbolje vrijeme za posjet Cipru je kasno proljeće ili rana jesen. U tom razdoblju kiše su rijetke, vrijeme je ugodno toplo, gotovo ljetno, a dani su dugi. Ipak, treba imati na umu da Cipar, kao i veći dio Mediterana, ima nešto "zakašnjelo" zagrijavanje mora u odnosu na kopnene temperature. More je ugodno za kupanje sve do početka prosinca, dok se ponovno počinje značajnije zagrijavati tek krajem svibnja. Temperature zraka u svibnju često su usporedive s ljetnima u kontinentalnoj Europi. Iako velik broj turista posjećuje Cipar tijekom ljeta, ponajprije resorte oko Ayia Nape, to razdoblje nije preporučljivo osim ako ne planirate većinu vremena provesti na plaži i ne smetaju vam velike gužve i intenzivne vrućine.
Budući da Cipar nudi bogatu kulturno-povijesnu baštinu i raznolike prirodne znamenitosti, sve je popularniji i kao zimska destinacija. Iako je vjerojatnost kiše zimi veća, ona je i dalje znatno manja nego u većem dijelu Europe, dok su temperature osjetno više i ugodnije. Planinarenje i biciklizam postaju sve popularniji oblici aktivnog odmora, a Cipar se postupno profilira kao cjelogodišnja destinacija.
Cijene i novac
Cipar je članica monetarne unije i prema tome službena valuta na otoku je euro. U Sjevernom Cipru koristi se turska lira, ali većina restorana, kafića pa čak i dućana prihvaća i euro. Naravno po znatno slabijem tečaju nego je služben.
Gotovo svugdje je moguće platiti karticom, čak i u najmanjim kafićima. U dva tjedna na Cipru nisam potrošio nijedan euro gotovine! Većina bankomata nema proviziju na revolut kartice.
Kako se gotovo sve uvozi na otok cijene su relativno visoke. U supermarketima (najpopularniji su Lidl, Alfamega, Sklavenitis i Papantoniou) cijene su nešto više nego u Hrvatskoj. Iznimka su proizvodi koji su dostupni u izobilju na otoku, poput naranči (mogu se pronaći već od 0,33 eura za kilogram).
U boljim kafićima uobičajena cijena za kave iz ekspresa je oko 3 eura, dok je ciparska kava (zapravo turska kava samo na grčkoj strani otoka ju nitko neće tako nazvati) je 1,5 eura. Za brzi i ukusan zalogaj preporučujem mreže pekara/zalogajnica Zorbas i Sigma.
Wi-fi i SIM kartice
Kako je Cipar dio Europske unije možete slobodno koristiti svoju sim karticu jednako kao i kod kuće, nema dodatnih naknada za roaming. Ipak ukoliko želite lokalnu sim karticu moguće ju je kupiti na aerodromu ili u jednom od brojnih mobile centara u gradovima.
Cytamobile (Cyta - soeasy prepaid) nudi odlične combo pakete: soeasy Combo 10: 50 GB podataka + 500 minuta + 500 SMS za 10 EUR, soeasy Combo 15: 100 GB + 1000 minuta + 1000 SMS za 15 EUR, soeasy Combo 20: 200 GB + 2000 minuta + 2000 SMS za 20 EUR - svi vrijede 30 dana. Za većinu posjetitelja preporučuju se prvi dva plana (Combo 10 ili 15) ovisno o trajanju boravka i potrošnji.
Primetel / Cablenet prepaid nudi pakete s fokusom na velike količine podataka ili unlimited: Always On 15 / 30 dana: Unlimited podataka + 150 minuta + 150 SMS za oko 10 EUR, Always On 30 / 30 dana: Unlimited podataka + 300 minuta + 300 SMS za oko 15-20 EUR (ovisno o promociji). Čisti data paketi: npr. 60 GB za 10 EUR (30 dana) ili 10 GB za 5 EUR (7 dana). Ovo su trenutno jedne od najpovoljnijih opcija za turiste koji žele puno ili neograničeno surfanje.
Epic prepaid nudi All-in pakete i data nadoplate: All-in 10: 50 GB + minute/SMS za 10 EUR (28-30 dana), All-in 15: 100 GB + 1000 minuta/SMS za 15 EUR (28-30 dana). Čiste data nadoplate: npr. 5 GB za 5 EUR (10 dana), 12-25 GB za 10-15 EUR (30 dana). Posebno su popularni za turiste zbog dobre 5G pokrivenosti i jednostavnih paketa.
Ukoliko prelazite u Sjeverni Cipar, vodite računa o tome da se tamo roaming podataka naplaćuje kao u Turskoj, jer je mobilni operater Turkcell. Preporučujem Bitmeten super paket od Turkcella. Većina kafića, restorana, hotela, apartmana itd. ima wifi Internet. Uglavnom je dovoljno pitati konobara za šifru. Brzine su zadovoljavajuće na obje strane otoka.
Osim klasičnih SIM kartica moguće je relativno povoljno iskoristiti i ponudu e-SIM usluga. Najpovoljnije opcije E-SIM za Cipar te najpovoljnije opcije za.Sjeverni Cipar
Na Cipru se koristi britanski tip utičnice (slika u nastavku) pa je potrebno ponijeti adaptere. Iako neki hoteli imaju adaptere na raspolaganju, velika je vjerojatnost da ćete trebati svoj vlastiti.
Ukoliko ste zaboravili adapter a ipak trebate nekako se priključiti na struju, funkcionira trik sa štapićem/ključevima (vodite računa da hvatate izolirani dio ključa!) Lagano pritisnite gornju rupu na trostrukoj utičnici i potom će europski tip priključka uspješno se uključiti.
Javni prijevoz
VAŽNO! Na Cipru se vozi lijevom stranom. Vodite o tome računa kada iznajmljujete vozilo, prelazite ulicu ili tražite autobusni pristanak u vašem smjeru.
Većina gradova na Cipru dobro je povezana autobusnim linijama. Različiti prijevoznici bazirani su u najvažnijim gradovima: Nicosia, Limassol, Paphos i Larnaca. Vozne redove, linije i cijene možete pronaći na stranici Cyprus by bus.
S obzirom na to da je Cyprus by bus relativno komplicirana stranica, ako tražite samo međugradske autobusne linije, preporučujem stranicu Intercity bus, glavnog prijevoznika na međugradskim linijama.
Sa zračnih luka do centra grada voze autobusi po pristupačnoj cijeni od 1,5 eura po smjeru.
Linije 612 i 613 povezuju zračnu luku Paphos i centar grada, dok linija 425 povezuje zračnu luku u Larnaci i centar grada.
Iako je početkom dvadesetog stoljeća postojala željeznička linija koja je povezivala Nicosiju i Famagustu, danas željezničkog prometa nema.
Na sjevernoj strani otoka prijevoz se odvija minibusevima koji, iako imaju vozni red, rijetko ga se pridržavaju te uglavnom kreću kada su puni. Ukoliko putujete iz Nicosije do Kirenije, autobusi kreću svakih pola sata, ali linije završavaju zalaskom sunca. Prema Famagusti su nešto rjeđe, ali i dalje relativno česte. Za druga mjesta ponuda često ovisi o potražnji.
Dolmus ili kombos izvrsne su opcije za budžet putnike. To su zajednički taksiji koji staju kada im se mahne. Cijena putovanja između većih gradova i mjesta dolmusom, oko 4 do 5 TL, značajno je manja nego taksijem, međutim nema rasporeda. Dolmusi često voze i putnici bi ih trebali moći pronaći za nekoliko minuta. U gradskim središtima su česti, iako vodite računa o tome da također prestaju voziti kada padne mrak.
Autobusi (javni gradski prijevoz)
Veći gradovi poput Limasola, Larnace, Nikozije i Paphosa imaju gradski prijevoz koji je relativno dobro organiziran ali zbog gradskih gužvi može biti nepouzdan. Spomenuta stranica Cyprus by bus ima vozni red za sve prijevoznike.
Imajte na umu da se nazivi stanica mogu odnositi na davno nestale lokalne ulice i zgrade a ponekad se ulice s istim imenima ponovno pojavljuju u drugim dijelovima grada. Može postojati više stanica s istim imenom blizu jedna drugoj, sve za različite usluge.
Autostopiranje
Autostopiranje na Cipru relativno je jednostavno, iako nije uobičajeno zbog veoma povoljnih cijena autobusa te činjenice da većina međugradskog prijevoza koristi autoceste na kojima je strogo zabranjeno stopiranje.
Nešto je češće na Sjevernom Cipru, ali se pritom često podrazumijeva da autostoper zapravo nastoji uhvatiti "shared taxi". Unatoč tome, lokalno stanovništvo će vas često povesti ako vas vidi da stopirate.
U ruralnim područjima i na planinama Troodos lako je stopirati. Čak i uz malo prometa, većina vozača staje, ponekad i ako vas samo vide da hodate uz cestu.
Mještani jednostavno ispruže ruku s dlanom okrenutim prema zemlji kao znak da žele zaustaviti vozilo.
Rent a car
Na Cipru su prisutne gotovo sve ozbiljnije međunarodne kuće za iznajmljivanje vozila, ali najbolji izbor često su manje domaće tvrtke koje se trude ponuditi više za istu vrijednost kako bi si osigurale dobre recenzije na temelju kojih razvijaju svoje poslovanje.
Thrasos Economy Car Hire u Paphosu vrlo je dobar izbor jer nudi pouzdane i pristupačne cijene najma automobila s raznolikom flotom za dnevnu ili tjednu upotrebu.
Njihovo transparentno određivanje cijena uključuje puno osiguranje te ne zahtijeva depozit ni kreditnu karticu. Cijene počinju već od 20 eura po danu, a sedmodnevni najam nas je stajao 150 eura.
Među ostalim dobrim domaćim prijevoznicima vrijedi istaknuti Easy Rent a Car te Stevens Rent a Car u Larnaci.
Vodite računa o tome da adrese na Cipru nisu uvijek jasno definirane i da vas unos adrese u aplikacije s kartama neće nužno odvesti na pravo mjesto.
U istom gradu može postojati više ulica s istim imenom koje su udaljene kilometrima jedna od druge. Adrese se najčešće koriste samo za formalnosti, dok se navigacija u praksi često obavlja pomoću točnih oznaka na Google Mapsu, imena kuća ili prepoznatljivih značajki u blizini.
Vozila za najam imaju crvene registarske tablice i lako su prepoznatljiva na cesti, što je posebno važno jer mnogi stranci nisu navikli voziti lijevom stranom.
Briga o okolišu
Na Cipru se posljednjih godina sve više povećava svijest o značaju zaštite okoliša što se može prepoznati i po dosta dobro organiziranom odvozom smeća, relativno čistim ulicama itd. Tijekom toplijih mjeseci izazov je dostupnost resursima vode, pa lokalna zajednica potiče održivu upotrebu vode, promovira recikliranje i educira građane o uštedi vode u svakodnevnim aktivnostima. Također, postoji naglasak na smanjenju količine otpada putem recikliranja i ponovne uporabe. Lokalne inicijative potiču zajednicu da odlazi prema održivijem načinu života, a vlasti potiču implementaciju mjera zaštite okoliša kako bi očuvali prirodnu ljepotu otoka.
Zbog vrlo visokih potrošačkih obrazaca, Cipar ima veoma veliku stopu generiranja otpada. Ekološki, zdravstveni i socioekonomski utjecaji nekontroliranog odlaganja otpada su značajni s obzirom na veličinu otoka.
Poseban problem predstavlja lov i krivolov posebice usmjeren prema pticama selicama. Milijuni ptica bivaju ubijene na Cipru tijekom proljeća zbog ružne tradicije lova ptica. Poseban problem je ubijanje malih ptica pjevica zbog lokalnog zabranjenog specijaliteta ambelopoulia koji uključuje pečene male ptice pjevice i nažalost i dalje je cijenjen među Cipranima. Sezona lova na Cipru traje od studenog do veljače i uključuje oko 59.000 licenciranih lovaca. Tijekom navedenog razdoblja potreban je poseban oprez dok se planinari i hoda ruralnim područjima, osobito nedjeljom i srijedom. Važno je znati da neki lovci zanemaruju određena područja zabrane lova. Osim toga, poznata je praksa da ciparski lovci konzumiraju alkohol prije i tijekom lovnih aktivnosti.
Ipak postoje i određeni pozitivi pomaci. Napušteni magarci na poluotoku Karpas strogo su zaštićeni i ne samo što ih štiti zakon već su i lokalne zajednice aktivno uključene u njihovu zaštitu te su postali svojevrsni zaštitni znak otoka. Uz to, pitanje zaštite magaraca jedno je od rijetkih pitanja oko kojega se grčka i turska populacija otoka slaže i čak surađuje.
Sigurnost i zaštita
Cipar je izuzetno sigurna zemlja s niskim stopama kriminala. Često se događa da se automobili i kuće ostavljaju otključanima. Najvećim sigurnosnim izazovom smatra se promet, iako se situacija iz godine u godinu popravlja. Preporučuje se oprez u tkz. party destinacijama, prvenstveno Agia Napia, posebno pri prihvaćanju pića od stranaca. Zabilježeni brojni slučajevi pljački i nažalost silovanja te sukoba povezanih s trgovinom droge. Uglavnom su počinitelji bili stranci.
Zdravstveni sustav
U lipnju 2019. godine uveden je univerzalni nacionalni zdravstveni sustav poznat kao GESY na Cipru. Sustav je stvoren kao dio uvjeta u sporazumu o financijskoj pomoći s Međunarodnim monetarnim fondom, Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom. Novi sustav ima za cilj pružiti pristupačnu i učinkovitu medicinsku skrb svim osobama s prebivalištem na stalnom boravištu na Cipru.
Kako je Cipar dio Europske unije, preporučujemo napraviti prije putovanja europsku zdravstvenu iskaznicu.
Voda za piće
Voda iz slavine na Cipru je pitka, no može imati neugodan okus i u početku vam može izazvati nelagodu u želucu zbog sadržaja minerala. Uobičajeno je da se pije mineralna voda koja je jeftina i široko dostupna u trgovinama.
Što morate probati?
Ciparska kuhinja je baš kao i gotovo sve drugo na otoku snažno obilježena utjecajima grčke, turske i općenito Mediterana. Temelji se na svježim, jednostavnim sastojcima poput maslinova ulja, povrća, mesa s roštilja, ribe, sira i aromatičnog bilja, baš kao što je to i uobičajeno načelo mediteranske kuhinje.
Jedan od najpoznatijih ciparskih proizvoda svakako je halloumi, polutvrdi sir od mješavine ovčjeg, kozjeg i kravljeg mlijeka, prepoznatljiv po tome što se ne topi pri pečenju. Najčešće se priprema na roštilju ili tavi te poslužuje uz svježe povrće, lubenicu ili kao dio bogatih plata. Možete ga pronaći u pečenjarama, restoranima, fast-foodima a nekad će Vam ga rado poslužiti i domaći.
Uz halloumi, važno mjesto zauzimaju i različiti meze odnosno niz manjih jela koja mogu uključivati humus, tahini, tzatziki, masline, punjene vinove listove (dolmades), pržene tikvice i razne mesne zalogaje.
Među glavnim jelima ističu se souvlaki i sheftalia, mesni specijaliteti s roštilja. Souvlaki su tradicionalno grčko jelo koje se ukorijenilo i na Cipru, a pripremaju se od komadića svinjetine ili piletine na metalnom štapu sa povrćem (poput ražnjića), dok su sheftalia začinjene mesne rolice omotane potrbušinom, vrlo sočne i aromatične. Tradicionalno jelo kleftiko, sporo pečena janjetina pripremljena u zatvorenoj posudi, jedno je od najcjenjenijih jela ciparske kuhinje i često se poslužuje u posebnim prigodama.
Od slastica se posebno ističu loukoumades, male pržene kuglice tijesta prelivene medom ili sirupom, te razne slastice od oraha, badema i sezama, često aromatizirane ružinom vodicom. Obrok se nerijetko završava čašicom zivanije, tradicionalnog jakog alkoholnog pića od grožđa (poput naše lozovače), ili čašom lokalnog vina, među kojima je najpoznatija Commandaria, jedno od najstarijih vina na svijetu koje se proizvodi još od antičkih vremena.
Što posjetiti?
Iako većina turista na Cipar dolazi zbog njegovih prekrasnih plaža i ugodne klime koja omogućuje produženu ljetnu sezonu duboko u jesen, Cipar je zapravo odlična cjelogodišnja destinacija koja nudi mnogo više od mora i sunca. Bogatstvo kulturne baštine i prirodnih znamenitosti trećeg najvećeg otoka Mediterana ne ostavlja nikoga ravnodušnim, a suvremen razvoj turizma kao glavne gospodarske grane na otoku nudi i dodatne mogućnosti za turiste.
Pretražite najpovoljniji smještaj na Cipru
Glavni grad Nikozija (Lefkosa) jedini je podijeljeni glavni grad u Europi, a njegova stara jezgra okružena je dobro očuvanim venecijanskim zidinama. Unutar zidina nalazi se povijesna četvrt s uskim ulicama, tradicionalnim kućama i brojnim crkvama i džamijama, dok granica između grčkog i turskog dijela grada prolazi samim središtem. Možete ju bez problema prijeći pješice te osjetiti koliko razlike u kulturnom smislu čini pedeset godina podjele.
Ukoliko ne želite samostalno istraživati otok, svakako iskoristite i ponude organiziranih izleta. Ponudu pretražite ovdje.
Na zapadnoj obali nalazi se Pafos koji će većini putnika iz Hrvatske biti prvi kontakt sa Ciprom. Iako je sve do nedavno bio mali ribarski gradić a u moderni grad izrastao je prvenstveno zbog turizma, na ovom je mjetu jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na Cipru, u cijelosti uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Grad je usko povezan s grčkom mitologijom, budući da se prema legendi upravo u njegovoj blizini iz morske pjene rodila božica Afrodita, a plaža na kojoj se to navodno dogodilo popularno je i prekrasno turističko odredište.
Na istočnoj strani otoka nalazi se Larnaka, grad s dugom poviješću i važnom lukom, poznat po crkvi svetog Lazara i slikovitom šetalištu uz more. U neposrednoj blizini grada nalazi se i slano jezero koje zimi postaje stanište velikih jata flaminga, a uz jezero se nalazi i prekrasna Hala Sultan Tekke džamija iz osmanskog razdoblja.
Limassol, drugi najveći grad na otoku, spoj je moderne urbane atmosfere i bogate povijesti, s utvrdom u kojoj je, prema predaji, engleski kralj Rikard Lavljeg Srca oženio Berengariju Navarsku.
Unutrašnjost otoka skriva brojne manje povijesne dragulje, osobito u planinskom masivu Troodos, gdje se nalaze tradicionalna sela i poznate bizantske crkve s freskama, od kojih je čak deset uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ova područja nude uvid u ruralni način života i duhovnu baštinu Cipra, daleko od obalnih turističkih središta.
Cipar je i pravi raj za ljubitelje aktivnog odmora, posebice za one koji žele uživati u ugodnoj klimi dok je većina Europe zavijena hladnim oblacima. Prekrasne pješčane i šljunčane plaže, kristalno čisto more i odlični uvjeti za plivanje, ronjenje i snorkeling, osobito u područjima poput Ayia Nape i Protarasa s pravom privlače ogroman broj turista tijekom toplijih mjeseci. Ljubitelji vodenih sportova pronaći će bogatu ponudu aktivnosti, od jedrenja i kajaka do windsurfinga.
Planinski masiv Troodos središnje je područje za planinarenje i boravak u prirodi a tijekom zime čak je ponekad moguće i skijanje. Dobro označene pješačke staze vode kroz borove šume, vinograde i slikovita sela, a ljeti nude ugodno osvježenje od vrućina na obali. Od kratkih pješačkih staza do višednevnih planinarskih tura, među kojima najduža staza vodi sve od zračne luke Paphos do Larnace, obilazeći gotovo sva važnija planinska područja republike Cipar, omogućuju nešto za svakoga.
Posebnu vrijednost za ljubitelje prirode ima poluotok Akamas na zapadu otoka, zaštićeno područje netaknute prirode s divljim plažama, klisurama i bogatom florom i faunom. Popularna je i klisura Avakas, koja nudi impresivne stijene i ugodne šetnje u hladu.
Biciklizam je sve popularniji, osobito u unutrašnjosti i planinskim predjelima, gdje promet nije gust, a krajolici su iznimno raznoliki. Ipak treba imati na umu da je otok veoma brdovit i preporučuje se imati dobru kondiciju prije dolaska.
Spoj bogate povijesti, mediteranskog načina života i raznovrsnih outdoor aktivnosti čini Cipar iznimno privlačnom destinacijom za putnike koji traže više od klasičnog odmora na plaži, bilo da ih zanimaju kultura, priroda ili aktivan boravak na otvorenom.
